15.8 C
Zagreb
25 rujna, 22

spot_img

Veganstvo & Etika: Vodene vrste

Znanost je suglasna: ribe osjećaju bol. (1)
Pa ipak, ribe i druge osjetljive morske životinje ubijaju se u milijardama na uznemirujuće načine. Odvučene iz oceanskih dubina u divovskim mrežama za koćarenje, ribe mogu pretrpjeti brzu dekompresijsku traumu koja može uzrokovati pucanje plivačkog mjehura i izbacivanje očiju iz glave. Ako nisu zgnječeni pod težinom drugih žrtava, svoje će posljednje minute provesti mlaćući se i dahćući dok se polako guše na površini. Nažalost, ribogojilišta samo produžuju patnju ovih osjetljivih životinja.

Ocean izumire

Ocean pokriva više Zemljine površine od bilo čega drugog.
71% planeta je prekriveno vodom, a 74% planetarnih vrsta su vodene.
No, naši oceani su trenutno u opasnosti.
Od sedamnaest primarnih “ribolovnih bazena” diljem svijeta, svi su ili prekomjerno iskorištavani ili su na rubu propasti. 

Kako ribolov šteti našim oceanima i okolišu?

Ribolov uvelike ometa osjetljivu ravnotežu morske mreže hrane, utječući na sposobnost oceana da se samo-održava.

Ova smetnja utječe na fitoplanktone, mikroorganizme koji čine temelje morske mreže i proizvode 70% kisika u svijetu. Zdravi, uravnoteženi oceani neophodni su za sav život na Zemlji, a stručnjaci navode da u moru uskoro možda neće biti takozvanih ribljih “bazena”, a posljednji bi trebao biti izgubljen do 2048. (2,3)

Morske životinje koje ljudi žele jesti nisu jedine žrtve

Prilov (usputni ulov) – Širom svijeta životinje uključujući morske ptice, dupine, pingvine i morske lavove rutinski završavaju u komercijalnim ribarskim mrežama zajedno s predviđenim ulovom. Ribarska industrija ne poriče da postoji prilov i da ugrožene životinje postaju žrtve.

Dodatni pokolj – I baš kao što se namjerno ubijaju divlje kopnene životinje na koje se gleda kao na prijetnju stoci, tako se i na morske životinje gleda kao na prijetnju za ribu koja se cilja loviti , a neke od njih su čak i dovedene do izumiranja iz tog razloga, kao što je karipski tuljan. 

Veliki Tihooceanski Otok Smeća (svjetska najveća kolekcija plutajućeg smeća) – Studija objavljena u Scientific Reports otkriva da je većina od 79.000 metričkih tona plastike u ogromnoj krpi smeća zapravo napuštena ribarska oprema (mreže, užad, zamke, sanduci, košare itd) – za razliku od plastičnih boca ili ambalaža.  (4)

 

Znanstvenici procjenjuju sljedeće brojke:

  • 160 milijuna – tona ribe (što iznosi mnogo trilijuna pojedinačnih životinja) izvučeno iz oceana 2012
  •  90% – količina velikih riba grabežljivaca koji su uništeni ribolovom
  • 650 tisuća – broj kitova, dupina i tuljana ubijenih od strane ribarskih plovila
  • 100 milijuna – broj morskih pasa uhvaćenih i ubijenih svake godine na globalnoj razini zbog usputnog ulova, ilegalnog ribolova i stalne potražnje za perajama morskih pasa
  • 2,7 bilijuna – broj ribe izvučene  iz mora svake godine
  • 40% – postotak one ribe koja se odbacuje kao usputni ulov
  • 140 – količina oceanskih vrsta navedenih kao ugroženih, ili u blizini izumiranja
  • 100% – postotak najvećih svjetskih “ribolovnih bazena” koji su ili prekomjerno iskorištavani ili na rubu kolapsa 

 

Što je s “održivim” i “sportskim” ribolovom?

Poput kopnenih životinja, meso i jaja morskih životinja nisu nužni u prehrani za ljudska bića. Popis ribljih vrsta koje se smatraju održivim uvijek se mijenja na gore, jer se vrste na tim popisima pre-izlovljavaju. Osim toga, certifikacijski uredi za održivost ribe u biti su profitno orijentirani uredi za manipuliranje zaradom. 

Iz etičke perspektive, “mnoge ribe su dugovječne, imaju kompliciran živčani sustav i sposobne su naučiti komplicirane zadatke.” Ne zaslužuju da budu otrgnuti iz svojih staništa i ubijeni bez ikakve milosti. Rješenje nije u traženju boljeg načina za pogrešnu stvar, već u prestanku jedenja morskih životinje i ciljanju ka prestanku ribolova i uzgoja ribe.

“Učinimo bolje izbore. Osobno sam prestala jesti život iz oceana jer vjerujem da su nam ti životi bitniji “živi” nego mrtvi. Vrijeme je da svi počnemo ozbiljno razgovarati o ovoj temi.”.
— Dr. Sylvia Earle, morski biolog, istraživačica, autorica,  i profesorica koje istražuje za National Geographic od 1998-me godine.

Zaustavljanje konzumacije morskih životinja najveći je način pomoći oceanima. To bi zaustavilo prekomjerni ribolov i usputni ulov, vraćajući riblje populacije na zdrave razine. Također bi smanjilo onečišćenje iz ribarskih plovila, smanjilo izlijevanje nafte i plastično zagađenje iz ribarskih flota, te smanjilo razine ugljičnog dioksida, čime bi se smanjilo zakiseljavanje oceana.

 

V2G Kurs – Vodič kroz Veganstvo, sljedeće:
LVL 2 Veganstvo & Etika: Ljudi


Izvori:
1) https://royalsocietypublishing.org/doi/full/10.1098/rstb.2019.0290#d3e1023
2) https://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.662.2997&rep=rep1&type=pdf
3) https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17082450/
4)https://www.nationalgeographic.com/science/article/great-pacific-garbage-patch-plastics-environment

Ukoliko želite podržati rad Vegan2go.hr stranice možete to učiniti ovdje. Hvala

Pretplatitite se na newsletter i primite tjedni pregled događanja u vaš email sandučić

Vegan2go_Hr
Vegan2go_Hrhttps://vegan2go.hr
Vegan2go.hr - Veganski Digital Portal

Povezani članci

Stay Connected

665FansLike
255FollowersFollow
14SubscribersSubscribe

MEME TJEDNA

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img

Podržite rad Vegan2Go stranice

Najčitanije