Nizozemski grad Haarlem postat će prvi u svijetu koji će zabraniti reklame za meso na javnim mjestima. Počevši od 2024., reklame za meso bit će zabranjene u autobusima, skloništima ili zaslonima na javnim mjestima u Haarlemu. Taj je potez odobrilo gradsko vijeće i učinjeno u nastojanju da se smanji konzumacija mesa zbog njegovog utjecaja na klimatske promjene.
Nizozemski grad Haarlem zabranjuje reklamiranje mesa na javnim mjestima u nastojanju da smanji potrošnju zbog utjecaja mesa na klimatske promjene.
Haarlem, grad s otprilike 160.000 stanovnika koji se nalazi izvan Amsterdama u Nizozemskoj, uveo je zabranu kao dio gradske politike ekološki osviještenog oglašavanja. Zakon također uključuje zabranu oglašavanja drugih proizvoda koji negativno utječu na klimu, uključujući zrakoplovne tvrtke, automobile na plin i sve druge tvrtke koje se oslanjaju na fosilna goriva.
Drugi nizozemski gradovi, uključujući Amsterdam, već su zabranili oglašavanje sličnih aktivnosti zbog njihovog utjecaja na okoliš – prenosi VegNews.com.
Meso jednako štetno za okoliš kao i fosilna goriva
Vijećnik Haarlem GroenLinks (zelene političke stranke) Ziggy Klazes, koji je sastavio prijedlog, ističe da je meso jednako štetno za okoliš kao i fosilna goriva te da vlade ne mogu reći građanima da smanje svoj utjecaj na okoliš i istovremeno ih poticati da kupuju proizvode koji su dio problema. “Ako je ovo način da vidimo što možemo učiniti da smanjimo tvorničke farme, onda sam jako sretan”, rekao je Klazes za radio Haarlem105 u intervjuu.
Otkako je uvedena nova politika reklamiranja mesa, zagovornici mesne industrije žalili su se da zabrana ograničava slobodu izražavanja i pokroviteljski gleda na građane. Međutim, Klazes kaže kako bi učinak na izbor hrane ljudi mogao imati značajan utjecaj na klimatsku krizu, baš kao što zabrane reklamiranja cigareta na zdravlje ljudi. “Ne možete isključiti tvrtke iz oglašavanja, ali možete isključiti grupe proizvoda” – kaže Klazes.
Klazes kaže kako se nada da će zabrana oglašavanja mesa potaknuti druge općine da slijede njezin primjer. “To je promjena, i ako se prihvati na nacionalnoj razini, to bi bilo jako lijepo”, rekao je Klazes. “Postoje mnoge skupine GroenLink-a koji misle da je to dobra ideja i žele je isprobati.”
Utjecaj uzgoja životinja na klimatske promjene
Prema izvješću Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC) objavljenom prošle godine, ljudska aktivnost je “nedvosmisleno” odgovorna za klimatske promjene i imamo samo nekoliko godina da spriječimo zagrijavanje planeta za 1,5 °C u odnosu na postindustrijske razine . Izvješće ističe da je porast temperatura uzrokovan ljudskim djelovanjem doveo do povećanih poplava i suša, porasta razine mora, toplinskih valova, otapanja ledenjaka i još mnogo toga — a neke od tih šteta koje su ljudi učinili nepovratne su.
U svom izvješću IPCC naglašava hitnost kojom čovječanstvo mora smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova kako bi ograničilo zagrijavanje planeta. “Ovo izvješće je crvena šifra za čovječanstvo”, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres u izjavi. “Zvona za uzbunu su zaglušujuća, a dokazi su nepobitni: emisije stakleničkih plinova nastale izgaranjem fosilnih goriva i krčenjem šuma guše naš planet i dovode milijarde ljudi u neposrednu opasnost.”
Sve veća istraživanja podupiru ideju da uzgoj životinja uvelike pridonosi klimatskim promjenama, uz procese koji zahtijevaju velike količine resursa i zahtijevaju ogromne količine vode i zemlje te uzrokuju sveobuhvatno onečišćenje vode, zraka i tla.
Godine 2018. istraživači sa Sveučilišta Oxford objavili su jednu od najopsežnijih studija te vrste nakon što su pet godina prikupljali podatke s gotovo 40 000 farmi u 119 zemalja i ispitivali utjecaj proizvodnje 40 vrsta hrane na okoliš—što iznosi 90 posto sve hrane koja se jede na Zemlja. Istraživači su otkrili da su globalna mesna i mliječna industrija odgovorne za 60 posto emisija stakleničkih plinova i da bi pojedinci, kada bi izbacili životinjske proizvode iz svoje prehrane, smanjili svoj ugljični otisak za 73 posto. Istraživači su također otkrili da bi se u slučaju prestanka proizvodnje mesa i mliječnih proizvoda globalno korištenje poljoprivrednog zemljišta smanjilo za 75 posto.
Studija je izjavila da je prehrana bazirana na biljnom podrijetlu “najveći način” na koji pojedinac može smanjiti svoj utjecaj na okoliš. “Veganska prehrana vjerojatno je najveći način da smanjite svoj utjecaj na planet Zemlju, ne samo stakleničkih plinova, već i globalne acidifikacije, eutrofikacije, korištenja zemljišta i vode”, rekao je glavni autor studije Joseph Poore u izjavi.
